Infotrend - Digitalizacija, publikovanje i IT.

 


Projekti u oblasti digitalizacije


 

Prugom Orijent ekspresa i Simplon Orijent ekspresa kroz Srbiju

Geografski položaj Srbije doprineo je da železnička mreža Srbije prevaziđe lokalni značaj i postane jedan od najvažnijih železničkih koridora u Evropi. Zato su prve planove izgradnje podržale postojeće evropske države. Izgradnja srpskih pruga krajem XIX i u XX veku bila je deo plana modernizacije zemlje. Istovremeno, omogućila je uspostavljanje direktnih i najkraćih veze Zapadne Evrope sa Bugarskom, Grčkom i Turskom. Nakon izgradnje pruge evropski vozovi Orijent ekspres i Simplon Orijent ekspres, sa manjim prekidima, prolazili su srpskim prugama u periodu 1885-1977.  (Vozovima Orijent i Simplon Orijent ekspres kroz Srbiju)

Železnička stanica Beograd otvorena je za saobraćaj 1884. godine

Železnička stanica Beograd otvorena je za saobraćaj 1884. godine (april 2018)


Tehničko i arhitektonsko nasleđe na prugama Banata

Prva pruga prošla je delom Banata 1854. godine. Povezala je Aninu i Oravicu u Rumuniji, pa prolazeći kroz Jasenovo i Belu Crkvu u Srbiji, završila u Bazijašu u Rumuniji.

Izgradnja železničke mreže u Banatu, na današnjoj teritoriji Srbije, obuhvata dva perioda: austrougarski period (1854-1916) i period novouspostavljene Jugoslavije, posle Prvog svetskog rata (1918-1945). Do kraja Prvog svetskog rata teritorija Vojvodine bila je u sastavu Austrougarske. Intenzivo širenje železničkih mreža u Evropi i Austrougarskoj obuhvatilo je i Vojvodinu, a Austrougarska pruge je gradila do 1916. godine ...  (Banatske pruge)

Železnička stanica Jasenovo izgrađena je 1854. godine

Železnička stanica Jasenovo izgrađena je 1854. godine (juni 2021)


Tehničko i arhitektonsko nasleđe na prugama Istočne Srbije

Razvoj železničke mreže u Srbiji, južno od Dunava, počeo je krajem XIX veka. Delimično prateći drevni koridor Via Militaris, u kratkom roku završena je pruga Beograd - Niš. Puštena je u saobraćaj 1884. godine. Nekoliko godina kasnije, već 1890. Srbija prihvata ideju Rusije za izgradnju Transbalkanske pruge, koja bi preko Rumunije predstavljala deo veze od Crnog do Jadranskog mora. Planirana trasa pruge kroz Srbiju je: Prahovo - Zaječar - Knjaževac - Niš, pa dalje za Kuršumliju i Kosovo ... (Istočne pruge)

Železnička stanica Negotin na pruzi Zaječar - Prahovo otvorena je za saobraćaj 14.6.1914.

Železnička stanica Negotin na pruzi Zaječar - Prahovo otvorena je za saobraćaj 14.6.1914. (avgust 2024)


Istraživanje i dokumentovanje železničkog nasleđa na pruzi Mala Krsna - Majdanpek

Izgradnja železničke mreže u Kraljevini Srbiji počela je krajem XIX veka, izgradnjom železničke pruge Beograd - Niš, koja je puštena u saobraćaj 1884. godine. Istovremeno sa gradnjom niške pruge, izgrađena je pomoćna pruga Smederevo - Mala Krsna - Velika Plana, koja je korišćena za transport materijala za izgradnju niške pruge. Tridesetak godina kasnije, gradi se pruga Smederevo - Mala Krsna - Požarevac (1920. godina), pa zatim Požarevac - Kučevo (1927. godina). Dogradnjom pruge od Kučeva do Brodice, pa zatim od Brodice do Majdanpeka i Bora ostavarena je najkraća železnička veza od Topčidera do Prahova, Zaječara i dalje, prema Knjaževcu i Nišu ... (Pruga Mala Krsna - Majdanpek)

Železnička stanica Kučevo na pruzi Požarevac - Kučevo otvorena je 1927. godine

Železnička stanica Kučevo na pruzi Požarevac - Kučevo otvorena je 1927. godine (decembar 2021)


Zaboravljena arhitektura banatskih sokaka

Teritorija Vojvodine, uključujući Banat, često je menjala državu. Kad god se to desilo, dolazilo je do migracija stanovništva. Neki su odlazili, drugi su dolazili. Nove vlasti donosile su svoja pravila uređenja gradova i sela, a novi stanovnici svoje potrebe, navike i običaje. Nekada uređene i prepoznatljive ambijente, vremenom zamenili su novi, stilski i u svakom pogledu, nedefinisani urbanistički i arhitektonski pokušaji ... (Nepregledna tišina banatskih sokaka)

Jedan sasvim običan, letnji sokak u Barandi

Jedan sasvim običan, letnji sokak u Barandi (juli 2022)


Pešterska visoravan - otkrivanje Peštera

Pešterska visoravan, ili Pešter, nalazi se u jugozapadnoj Srbiji. Zatalasani, kraški reljef prostire se na nadmorskoj visini između 1100-1250 m.
Geografski položaj uslovio je da se Pešterska visoravan, na osnovu prirodnih karakteristika, klimatskih uslova i načina života stanovnika, izdvoji u zasebnu i prepoznatljivu celinu. Pešter, između ostalog, karakterišu ekstremne klimatske prilike - visoke letnje i niske zimske temperature. Peštersko polje proglašeno je 2015. godine za specijalni rezervat prirode ... (Otkrivanje Peštera)

Peštersko polje proglaglašeno je 2015. godine za specijalni rezervat prirode

Peštersko polje proglaglašeno je 2015. godine za specijalni rezervat prirode (juni 2015)


Zaboravljena Srbija - poslednje godine crnotravskih sela

Teritorija opštine Crna Trava nalazi se na jugoistoku Srbije, južno od Vlasotinca, istočno od Leskovca i prostire se do granice s Bugarskom. Na jugu se graniči s opštinom Surdulica. Reka Vlasina teče u smeru jug - sever i simetrično deli opštinsku teritoriju.

Crnotravska sela osnovana su na brdovito-planinskom terenu (od 400 do 1500 m nadmorske visine). Na teritoriji opštine Crna Trava nalazi se 25 sela. Zbog takve konfiguracije terena, sela su rasutog tipa i organizovana su po mahalama ... (Poslednje godine crnotravskih sela)

Izuzetno privlačna panorama sela Ruplje

Izuzetno privlačna panorama sela Ruplje (juli 2019)